KAKO OSOBE S INVALIDITETOM U REPUBLICI HRVATSKOJ OSTVARUJU SVOJE PRAVO NA UKLJUĆIVANJE U DRUŠTVO

Osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj mogu ostvariti svoja prava putem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom osoba s invaliditetom. Prije nego li se upoznamo s djelokrugom Zavoda za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom podsjetit ćemo se definicija invaliditeta i osoba s invaliditetom. Iako je definirano UN – ovom konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, invaliditet se definira kao svako stanje u kojem nastaju oštećenja tijela ili uma koja osobi otežavaju obavljanje većine životnih aktivnosti kao i svakodnevno sudjelovanje u društvu. Osoba s invalditetom (u daljnjem tekstu OSI) je svaka osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja udružena s raznim preprekama ponajprije društvenim sprječavanju njezino / njegovo punopravno sudjelovanje u društvu u punom potencijalu.Važno je naglasiti s obzirom da se u javnosti ne čini, a izuzetno je važno da osobe s invalditetom posjeduju svoje urođene kao i stećene vještine i znanja koja bi im trebala biti priznata te im se omogućiti da ista koriste u ostvarivanju što veće samostalnosti i neovisnosti. Nakon što smo definirali što je invaliditet i tko su osobe s invaliditetom obratit ćemo pozornost na postupak kojim se utvrđuje postojanje invalidnosti te njezin stupanj. Kako bi pojedinac dobio status osobe s invalidtetom te na osnovu tog statusa ostvario / ostvarila svoja prava prva stepenica koju treba prijeći je utvrđivanje invalidnosti i stupnja funkcionalnosti za samostalni život. Utvrđivanje invalidnosti samim time i stupanj funkcionalnosti za samostalan život i rad određuje se vještaćenjem. Vještaćenje funkcionalnosti i funkcionalnosti za samostalan život obavlja Hrvatski zavod za vještaćenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invalidtetom (u daljnjem tekstu ZOSI). Vještaćenje, kako se ono obavlja i što se na temelju nalaza i mišljenja ostvaruje. U nastavku teksta osvrnut ćemo se na već spomenuto vještaćenje kojim se ostvaruje postojanje invaliditeta kao i funkcionalna sposobnost za samostalan život pojedinca. 

ŠTO JE VJEŠTAĆENJE ?

Vještaćenje predstavlja medicinski i socijalni pregled od strane za to osnovane komisije odnosno prvostupanjsko tijelo vještaćenja koje je čini doktor specijalne medicine rada, socijalni radnik, neurolog, neuropsihijatar ovisno o oštećenjima koja se vještaće u tijelu vještaćenja. U tijelu vještaćenja mogu još biti fizijatri i liječnici druge medicinske struke. Vještaćenje se obavlja na zahtjev zavoda za socijalni rad (prije su su se nazivali centri za socijalnu skrb) u svrhu ostvarivanja prava iz domene socijalne skrbi, na zahtjev zavoda za mirovinsko osiguranje u svrhu ostvarivanja prava na skraćeno radno vrijeme ili prilagodbu uvjeta rada zaposlenika u svrhu ostvarivanja prava na uvećani dječji doplatak za djete s invaliditetom, no iznimno na zahtjev pojedinca. Kada govorimo o načinu vještaćenja ista se obavljaju u ZOSI – u ili u zdravstvenoj ustanovi koja je ima ugovor sa ZOSI - em. Osoba je dobila službeni poziv sa točnim datumom i terminom kada je dužan / dužna pristupiti medicinskom vještaćenju. Tijekom razdoblja predviđenog za vještaćenje pojedinac je bio pregledan od strane liječnika sukladno njegovom / njezinom zdravstvenom stanju odnosno oštećenju zdravlja pojedinca. Nalaz je potom prosljeđen ustanovama koje su zatražile vještaćenje te su one na osnovu nalaza i mišljenja donijele rješenje. Od epidemije Korona virusa koja je dovela do postupne zabrane fizičkog kontakta samim time inastavak vještaćenja pojedinca počela se je vještaćiti isključivo liječnička dokumentacija. Od 1.1.2024. godine donesene su izmjene u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, te je na snagu stupio Zakon o inkluzivnom dodatku. Obzirom da se u javnosti već dosta zna o inkluzivnom dodatku ovdje ga nećemo obrazlagati. Ono na što ćemo se osvrnuti vezano uz inkluzivni dodatak je regulativa kojom se isti dodjeljuje. Spomenuli smo da se invalidnost određuje vještaćenjem funkcionalnih sposobnosti pojedinca, samim time se na osnovu tog nalaza i postotka funkcionalnosti određuje stupanj oštećenja koji se veže sa razinom inkluzivnog dodatka. Što je funkcionalna sposobnost osobe manja odnosno što je veća potreba za tuđom pomoći osoba se svrstava u prvu (najtežu kategoriju) te osobe s najtežim stupnjem funkcionalnog oštećenja ostvaruju najveći iznos inkluzivnog dodatka. Osim vještaćenja u svrhu ostvarivanja novčanih prava ili prilagodbe rada ZOSI u svom djelokrugu rada ima i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom , dodjelu poticaja za poslodavce koji žele zaposliti osobe s invaliditetom a zbog čijeg zaposlenja je potrebna dodatna prilagodba  prilagodba. O profesionalnoj rehabilitaciji u svrhu zapošljavanja osoba s invaliditetom te poticajima za poslodavce kao i o kvotnom zapošljavanju biti če riječi  u drugom nastavku .