INKLUZIVNI DODATAK

Inkluzivni dodatak kao epohalni iskorak ili tek politička obmana koja pokazuje sve anomalije hrvatskog sustava socijalne skrbi? Jeste li razumjeli suštinu Zakona o inkluzivnom dodatku, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2024?. Ako se izvrsno snalazite u povezivanju stupnjeva invaliditeta s razinama inkluzivnog dodatka, kojeg uvjetuje famozni Barthelov indeks, tada vam od srca čestitamo jer spadate u skupinu neospornih genijalaca koji su u potpunosti razumjeli (ne)logičnosti Zakona. Ako ste dobili isplatu zaostataka po riješenom zahtjevu, smatrajte se sretnikom ili sretnicom jer se ne nalazite u onoj skupini ljudi s invaliditetom i teškoćama u razvoju kojima, nakon provedenog medicinskog vještačenja, u sustavu  gdje kronično nedostaje onih koji bi ta rješenja i napisali, ostaju osuđenI na čekanje spasonosnih zaostataka, mnogi sada već duže od godinu dana. U želji da razjasnimo nejasnoće vezane uz sadašnju ali i buduću provedbu Zakona, resornom smo Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Službi za odnose s javnošću uputili pitanja čiji bio odgovori dali jasniju sliku o trenutnoj provedbi Zakona, ali i o planovima za njegovu buduću provedbu. Postavljena pitanja su sljedeća: 1. Jesu li financijska sredstva izdvojena za inkluzivni dodatak financirana isključivo sredstvima fondova Europske unije, i u kojem  opsegu odnsu na nacinalna sredstva? 2. Koliko je zahtjeva do sada zaprimljeno, i za koliko je za zaprimljenih zahtjeva dosada izdano pozitivno rješenje? 3,.Koliko je zahtjeva u ovom trenutku u postupku rješavanja?    4. Koliko je zahtjeva u žalbenom postupku i koliko u postupak prosjeku traje? 5. Obzirom na nejasnoće koje izazivaju kategorije inkluzivnog dodatka, što se učinilo da Zakon bude jasan svima koji žele ostvariti pravo na inkluzivni dodatak? 6. Postoje li projekcije za sredstva za sljedeću financijsku omotnicu EU 2027.? 7. Da li u planu povećavati opseg novih korisnika? 8. Na koji će se način ii kojom dinamikom iznosi po kategorijama  usklađivati s inflacijom?       9. Kada postojeći korisnici mogu očekivati povećanja inkluzivnog dodatka? Budući da nakon više od mjesec dana građevinske i profesionalne strpljivosti, na ova pitanja nismo dobili ni jedan odgovor, usuđujemo se zaključiti da je budućnost Zakona u ovim uvjetima ili krajnje neizvjesna, ili je neće ni biti. Naime, inkluzivni dodatak u osnovi je naknada za pokrivanje dodatnih životnih troškova uzrokovanih invaliditetom pojedine osobe. Što bi, logično, značilo da da ista osoba s invaliditetom ima mogućnost stjecanja i druge vrste prihoda koji joj pokrivaju njezine životne potrebe. Nažalost, u Republici Hrvatskoj, većina osoba s invaliditetom taj dodatni izvor prihoda nema, odnosno, inkluzivni dodatak  je osnovni i jedini izvor kojim pokrivaju svoje životne troškove. Lakše podmirivanje životnih potreba i financijska stabilnost termini su preduvjeti za veću uključivost i pristup stjecanju znanja, tržištu rada i socijalnom životu svakoga od nas, imao invaliditet ili ne. Uostalom, riječ inkluzija upravo to i znači - uključivanje, uključivost. No, prema članku deset Zakona je navedeno da se to ne odnosi na troškove invaliditeta osoba smještenih u organiziranom smještaju. Dakle, inkluzivni/ uključujući Zakon iz samog sebe isključuje osobe s najtežim vrstama invaliditeta, pod pretpostavkom da sama činjenica da su smješteni u organizirani smještaj, automatski isključuje bilo kakvu vrstu troškove proizašlih iz njihova invaliditeta. Unatoč sustavnim upozorenjima na ovu vrstu diskriminacije između prvog i drugog saborskog čitanja Zakona, sporni članak nije revidiran. Zakon o inkluzivnom dodatku inkluzivan je jedino je jedino po tome što je u sebe „usisao“ četiri vrste naknada za osobe s invaliditetom i teškoćama, a to su; pravo na osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak ii novčana naknada do zaposlenja. Pritom je važno napomenuti da, primjerice, osoba koja u vremenu prije inkluzivnog dodatka primala osobnu invalidninu, nije istovremeno mogla primati i naknadu za tuđu pomoć i njegu, već je ona bila objedinjena osobnu invalidninom, iznosila i za mnoge još uvijek iznosi, 232 eura. Naknada za tuđu pomoć i njegu iznosila je 79 eura, uvećani dječji doplatak iznosi 110 eura dok naknada do zaposlenja iznosi 60 eura. Zbrojivrši sve potpore, a pritom znajući da je pojedina osoba s invaliditetom ostvarila pravo na jednu od njih ili maksimalno dvije, dolazimo do sljedećeg izračuna: ukupan zbroj spomenutih naknada iznosio je 481 €. Ako taj iznos usporedimo s osobnom invalidninom koja iznosi 232 eura, tada se taj iznos može učiniti kao značajno povećanje. Međutim, imamo li u vidu da glavnina pozitivno riješenih zahtjeva uglavnom obuhvaća drugu ili treću razinu potpore koje trenutno iznose 480, odnosno 432 eura, pridodajemo li ovom iznosu i kumulativnu godišnju inflaciju od prosječnih 45%, računica postaje mnogo jasnija. Drugim riječima, a ono što ste mogli staviti u košaricu za 232 eura, iz današnje perspektive gotovo da vam ne može pokriti iznos inkluzivnog dodatka od 480, 432, a najmanji iznos pete razine od simboličnih 138 eura, da i ne spominjemo. Budimo ovdje potpuno jasni, nipošto ne zagovaramo smanjenje navedenih iznosa na račun proširenja obuhvata korisnika, niti da konstatiramo da su prijašnji, mizerni iznosi osobnih invalidnina bili dostatni za najosnovnije životne potrebe. Ono na što želimo ukazati da, kada je u pitanju inkluzivni dodatak, političkom trijumfalizmu ili PR-ovskoj, primarno politički motiviranoj samohvali nema mjesta jer na pozitivnoj nuli je samo mali broj osoba s invaliditetom kojima se isplaćuje najviša razina potpore od 720 € mjesečno, dok su svi ostali ne razini ispod pozitivne nule, i figurativno i doslovno. Inkluzivni dodatak, žalosna je činjenica, mnogim obiteljima osoba s invaliditetom u ovom trenutku služi kao zakrpa za to mnogobrojne rupe obiteljskih budžeta ili troškove najosnovnije pomoći u kući, osobito kod onih koji zbog nedostatka radne snage nemaju svakodnevnu pomoć osobnog asistenta pa sredstvima inkluzivnog dodatka plaćaju po vremen asistenciju. Osim toga, od prvotno najavljenog obuhvata korisnika jedne od spomenutih naknada u broju od 147 000 korisnika, danas broj pozitivno riješenih zahtjeva iznosi 162.588, čemu treba pridodati broj novopridošlih zahtjeva čiji je broj premašuje 114 000. Ukupno, govorimo o čak 276,600 zahtjeva za inkluzivnim dodatkom. Zaključno, pridajmo  ovim enormno velikim brojkama brutalno istinit apel predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića iz studenog prošle godine, koji jasno naznačio: „Budite uporni i dosadni. To je jedini savjet, nakon svih ovih mojih godina iskustva, da ono što ste ostvarili postane jedan kontinuitet i rutina jer ćete u protivnom morati krenuti ispočetka“. U nastavku, Milanović jasno upozorava: „ovo je razdoblje još uvijek i ne zadugo, velikih novaca, naštampanih novaca, europskih novaca. Bit će tu još neko vrijeme i onda ga više neće biti, a doći će nova kriza, neki drugi rat i nepogoda“. U prijevodu: novac koji vam je sada na raspolaganju uskoro presušuje, a onda priču vraćamo ne samo na početak, nego i bezbroj koraka unazad. Kako će stvari vezane za ostvarivanje spomenutih prava izgledati u perspektivi do 2027., kada istječe dosadašnji financijski okvir Europske unije, jedno je od gorućih pitanja koja ostaju bez konkretnih odgovora i planskih rješenja. Također, ostaje bojazan da Republika Hrvatska u ovom trenutku nema odgovarajućih proračunskih projekcija koje uključuju ovoliki obuhvat socijalnih potpora,  sredstava za trenutno usklađivanje inkluzivnog dodatka s galopirajućom inflacijom, a najmanje ideju o tome odakle će iznaći sredstva iz budućeg nacionalnog proračuna, kojima će trebati nadomjestiti nedostatak europske financijske potpore. Bilo bi uistinu tragično i politički groteskno i da inkluzivni dodatak doživi sudbinu osobne invalidnine ili naknade za tuđu pomoć i njegu iz prošlih vremena, kada je prošlo i više od cijelog desetljeća između dva simbolična i nedostatna povećanja. Uostalom, možemo li i zamisliti koliko će navedeni iznosi manje vrijediti u perspektivi od godine dana uz ovakvu stopu inflacije? U najboljem slučaju, upola manje no danas. Sudeći prema ignorantskom odnesu resornih institucija nasprem ovih pitanja - trebamo biti stostruko glasniji i uporniji da sami do tih odgovora uistinu i dođemo. Nitko od nas ne može reći da nismo pravovremeno upozoreni ne moguće posljedice. Nitko ni nama neće moći reći da nismo i na vrijeme upozoravali i uporno upozoravamo - sve dok za popravak ne bude suviše kasno. Ines Pehnec Kežman Izvori: Ana Kanazir, mirovina. Hr https://www.mirovina.hr/novosti/inkluzivni-dodatak-evo-tko-sve-ima-pravo-na-ovu-pomoc-po-razinama/ Jasmina Grgurić Zanze mirovina. Hr https://www.mirovina.hr/mirovine/dobar-dan-cekam-rjesenje-o-inkluzivnom-dodatku-znamo-ali-nema-ga-tko-napisati/ IUS-INFO, https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/milanovic-osobama-s-invaliditetom-budite-uporni-da-prava-postanu-kontinuitet-57661